Cres je jedan od najvećih otoka u Jadranskom moru, koji se već niz godina sa susjednim otokom Krkom bori za titulu najvećeg na hrvatskoj obali. Raznolika flora i fauna, kao i reljef koji se mijenja kroz otok, čine Cres odličnim mjestom za posjet ili odmor u bilo koje doba godine, no pogotovo ljeti.
Raznolik sunčan otok ima dugačku povijest i mnogo zanimljivih mjesta za posjet, na kojima možete uživati u prekrasnoj prirodi, ali i naučiti mnogo o povijesti Jadrana i Mediterana te isprobati kupanje u prekrasnom, toplom i čistom Jadranskom moru!
Sadržaj
Duga povijest otoka
Prema dokazima koji datiraju iz paleolitika, prvi naseljenici na otok Cres su kročili još davno. To dokazuje i njegovo ime, koje korijen vuče još iz starogrčkog jezika. Prvo naselje na području Cresa datira upravo iz doba antičke Grčke, kojoj je otok pripadao do 1. stoljeća prije Krista, nakon čega je postao dio provincije Liburnija koje je stvorilo veliko Rimsko carstvo.
Tijekom povijesti, Cres je promijenio mnoštvo vlasnika:
- Bizanta
- Venecija
- Austro-Ugarska
- Francuske
- Italija
- Jugoslavija
Svaki od ovih povijesnih perioda ostavio je na otoku Cresu tragove, kroz koje se bogata povijest ovog predjela Jadrana jasno može pratiti.
Topla, ugodna klima
Cres se nalazi sjeverozapadno od Istre, dok svojim sjevernim krajem gotovo pa dotiče Kvarnerski zaljev. S istočne strane, koji se proteže u smjeru sjever-jug, nalazi se otok Krk, a na južnoj strani nalazi se otok Lošinj. Lošinj i Cres bili su svojedobno povezani prevlakom, no otoci su na kraju odvojeni kanalom preko kojeg danas ide most koji omogućuje putovanje.
Upravo radi svoje pozicije, klima na otoku Cresu je općenito umjerena, mediteranska. Obilježena suhim, toplim ljetima i umjerenim, veoma kišnim zimama, klima je savršena za rast i uzgoj mnogih biljnih i životinjskih vrsta kojima je obilježena duga tradicija ovog otoka.
Otok s raznolikim biljnim svijetom
Specifična pozicija otoka Cresa omogućuje rast raznolike flore. Na sjevernom dijelu otoka, na kojemu je klima submediteranska, mogu se pronaći šume hrasta i kestena, atipične za druge otoke na Jadranu. S druge strane, na središnjem i južnom dijelu Cresa, većinom se nalazi makija, tipična za Mediteran.
Otok Cres je također prekriven i mnogim maslinicima i smokvom, koja odlično uspijeva na otoku. Uzgoj vinove loze također je bitan dio tradicije od devetnaestog stoljeća, na kojemu je također baziran veći dio ekonomije otoka. Prema nekim istraživanjima, na otoku raste oko 1400 biljnih vrsta, što ga čini izrazito biljno raznolikim.
Mnoštvo životinja na otoku
Kao što je slučaj i s biljnim svijetom, Cres je također raznolik i po količini životnjskih vrsta koje na njemu obitavaju. Najraznolikija je fauna zmija, kojih vrsta na otoku ima mnogo, no zanimljivo je napomenuti kako na otoku nije zabilježena niti jedna vrsta zmija otrovnica.
S druge strane, sjeverni dio otoka jedno je od rijetkih staništa bjeloglavih supova, zbog čega se na otoku nalazi i eko-centar „Caput Insulae“ kod naselja Belo, kojemu je cilj zaštita ove vrste od izumiranja. Bjeloglavi supovi nisu jedina ptičja vrsta koja se gnijezdi na Cresu. Osim njih, tu je i suri orao, slavuj, škanjac osaš i šojkam, kao i endemski kukac creska špiljska pipa.